Nakon dramatičnog napredovanja Huta i ugrožavanja ključnih naftnih ruta u Crvenom moru, Peking je iza zatvorenih vrata uputio oštro upozorenje zvaničnom Teheranu
Kina je privatnim kanalima zatražila od Teherana pomoć u obuzdavanju jemenskih Huta, nakon što se Rijad obratio Pekingu usljed vojne ofanzive ove grupe koju podržava Iran tokom protekle sedmice, tvrde tri iranska izvora upoznata s ovim pitanjem.
Rijad se obratio Kini za pomoć nakon što su Huti ostvarili brzi napredak duž obale Crvenog mora i oko tjesnaca Bab el-Mandeb, što je izložilo većem riziku saudijski izvoz nafte i pomorski saobraćaj, navode izvori.
Kina je javno pozvala na suzdržanost, dijalog i ponovno uspostavljanje sigurne plovidbe, ali je njena privatna poruka otišla korak dalje od javnih saopćenja, prenosi Reuters.
Peking želi da Iran iskoristi svoj uticaj na Hute kako bi spriječio dalje širenje sukoba na energetske rute o kojima ovisi Kina.
Odgovor Teherana bio je da stabilnost i mir u regiji ovise o okončanju američko-izraelskog rata protiv Irana.
Kineski zvaničnici nisu uputili eksplicitne prijetnje niti su nagovijestili da će Peking pokušati izvršiti ekonomski pritisak na Teheran ukoliko ne iskoristi svoj uticaj na Hute, navode tri iranska izvora.
Odgovarajući na Reutersov zahtjev za komentar, kinesko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je: “Kina ne želi vidjeti dalje prelijevanje regionalnih tenzija na Jemen i Crveno more. Eskalacija regionalne nestabilnosti nije u interesu nijedne strane.”
– Suverenitet i sigurnost svih zemalja moraju se poštovati, a objekti od vitalnog značaja za život ljudi ne smiju biti meta. Kina poziva na prekid akcija koje dodatno komplikuju situaciju i apeluje na rješavanje pitanja dijalogom i pregovorima, navodi se u saopćenju.
Opasnost od šireg regionalnog rata
Kina je već više od decenije najveći trgovinski partner Irana i ostaje glavni kupac njegove nafte. Kineska kupovina činila je više od 80 posto iranskog izvoza nafte morskim putem 2025. godine, s prosjekom od oko 1,4 miliona barela dnevno, prema podacima kompanije za analitiku Kpler.
– Peking je jedna od rijetkih prijestolnica koja još uvijek može izvršiti pritisak na Iran da obuzda Hute, rekao je visoki zapadni diplomata u regiji.
Huti, koji su se pojavili 1990-ih u znak opozicije sunitskom vjerskom uticaju Saudijske Arabije u Jemenu, naoružani su, obučeni i finansirani od strane Irana, tvrde iranski izvori i zapadne zemlje, te čine dio Teheranske anti-zapadne i anti-izraelske “Osovine otpora”.
Svaka prijetnja Huta plovidbi u Crvenom moru i kroz tjesnac Bab el-Mandeb rizikuje naglo pogoršanje globalne energetske krize otkako je Iran počeo blokirati Hormuški tjesnac, povečavajući opasnost od šireg regionalnog sukoba.
S obzirom na to da je Hormuz već praktično zatvoren, kontinuirani napadi Huta na brodove ili luke u Crvenom moru poremetili bi dvije glavne rute za izvoz nafte na Bliskom istoku istovremeno, otvarajući novi front i u energetskoj krizi i u širem sukobu Irana sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Iran i njegovi saveznici sada vrše pritisak na oba kraja ključne pomorske mreže u regiji, rekao je jedan od izvora, dodajući da “Kina ovisi o oba”.
Alex Vatanka, direktor Programa za Iran pri Institutu za Bliski istok u Washingtonu, rekao je da se Peking možda protivi pritisku SAD-a na Teheran, ali da se njegovi interesi na Bliskom istoku protežu daleko izvan Irana. Otprilike polovina kineskog uvoza nafte dolazi iz ove regije, dok trgovina između Kine i zemalja Vijeća za saradnju u Zaljevu iznosi oko 300 milijardi dolara godišnje.
– Iran može poremetiti Hormuz. Ali u jednom trenutku taj poluga pritiska počinje štetiti upravo onoj sili o kojoj Teheran sve više ovisi, rekao je Vatanka.
Dilema Pekinga
Nejasno je hoće li Teheran reagovati na zabrinutost koju je izrazio Peking.
Ipak, taj odnos nosi značajnu ekonomsku i stratešku težinu za Iran dok se nastavlja suočavati s neprijateljstvima sa SAD-om, navode oni.
Kina je među rijetkim zemljama s finansijskim kapacitetom da osigura investicije koje su Teheranu potrebne za održavanje naftne industrije i ublažavanje pritiska na ekonomiju pogođenu ratom i sankcijama.
Peking je također pokazao svoj diplomatski uticaj. Kina je 2023. godine posredovala u sporazumu kojim su obnovljeni odnosi između Irana i Saudijske Arabije nakon godina neprijateljstva.
Međutim, taj uticaj ima svoje granice. Kritičari unutar Irana žalili su se na relativno skroman nivo kineske nenaftne trgovine i ulaganja otkako su dvije zemlje potpisale 25-godišnji pakt o saradnji 2021. godine, posebno u poređenju s rastućim investicijskim obavezama Kine u arapskim zemljama Zaljeva.
