Član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suad Arnautović smatra da bi u našoj zemlji trebalo razmotriti uvođenje obaveznog glasanja, prema kojem bi svaki birač imao obavezu izaći na izbore. Kao dio mogućih reformi predložio je i uvođenje posebnih biračkih ID kartica.
Arnautović je u razgovoru za Fenu iznio niz prijedloga za unapređenje izbornog procesa u BiH, naglašavajući da je riječ o njegovom ličnom mišljenju, a ne zvaničnom stavu Centralne izborne komisije BiH.
“Treba razmisliti, po mom sudu, o uvođenju obaveznog glasanja u Bosni i Hercegovini i da svaki birač ima svoju ID karticu, kao birač”, kazao je Arnautović.
Prema njegovom mišljenju, pitanje obaveznog glasanja povezano je i s problemom Centralnog biračkog spiska, za koji smatra da ne odražava stvarno stanje na terenu.
Arnautović je ocijenio da je birački spisak “prenapuhan”, posebno zbog osoba koje posjeduju važeće lične dokumente u BiH, ali ne žive u zemlji.
Kao moguća rješenja naveo je dva pristupa: uvođenje obaveznog glasanja ili povratak na aktivnu registraciju birača, barem tokom jednog izbornog ciklusa, uz obavezno izdavanje biračkih ID kartica svim registrovanim biračima.
Predlaže i promjene u organizaciji izbora
Osim obaveznog glasanja, Arnautović smatra da bi trebalo razmotriti promjene u sastavu biračkih odbora. Predložio je da njihove članove čine isključivo državni službenici, namještenici i zaposleni u javnim ustanovama čije se naknade isplaćuju iz budžeta.
Također smatra da bi Centralna izborna komisija BiH trebala imenovati članove općinskih i gradskih izbornih komisija, dok bi se njihove naknade isplaćivale iz budžeta CIK-a.
Govoreći o izbornom kalendaru, predložio je da se lokalni i opći izbori održavaju u istoj godini, ali u različitim terminima. Prema njegovom prijedlogu, lokalni izbori bili bi organizirani u aprilu, a opći, kao i do sada, prve nedjelje u oktobru.
Jedna od mogućih promjena odnosila bi se i na dobnu granicu za ostvarivanje biračkog prava. Arnautović smatra da bi trebalo razmotriti mogućnost da mladi od 16 godina dobiju aktivno i pasivno biračko pravo, odnosno pravo da glasaju i da budu birani.
Kao primjer naveo je Njemačku i Austriju, koja je 2007. godine postala prva članica Evropske unije koja je uvela biračko pravo od 16 godina na određenim izborima.
Predlaže strožije izborne pragove
Arnautović je govorio i o mogućim promjenama načina pretvaranja glasova u mandate, kao i o izbornim pragovima za političke stranke i koalicije.
Predložio je da se umjesto formule Sainte-Laguë koristi formula Victora d’Hondta, uz uvođenje različitih izbornih pragova, zavisno od toga nastupa li na izborima jedna stranka ili koalicija.
Prema njegovom prijedlogu, izborni prag za jednu stranku iznosio bi četiri ili pet posto, za koaliciju dvije stranke šest posto, a za koalicije od tri ili više stranaka sedam posto.
Arnautović smatra da bi takav sistem napravio jasniju razliku između pojedinačnih političkih subjekata i velikih koalicija.
Upozorava na nejednaku vrijednost glasova
Posebnu pažnju, prema njegovom mišljenju, potrebno je posvetiti izbornim jedinicama i njihovim granicama, kako bi se smanjio prostor za političke manipulacije.
Kao primjer naveo je izborne jedinice 1b, 2b i 3b u Republici Srpskoj, koje biraju ukupno devet direktnih zastupnika u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Svaka od njih daje po tri mandata, ali se broj upisanih birača značajno razlikuje.
Prema podacima koje je iznio Arnautović, u izbornoj jedinici 1b, koja obuhvata banjalučku regiju, 4. oktobra 2026. godine bilo je upisano 570.725 birača, dok je u izbornoj jedinici 3b, koja obuhvata trebinjsku regiju, bilo 296.496 birača.
Razlika iznosi 274.229 birača, iako obje izborne jedinice biraju jednak broj zastupnika.
Arnautović je upozorio da takve razlike otvaraju pitanje jednakosti biračkog prava i broja glasova potrebnih za osvajanje jednog mandata.
Ocijenio je da je jednaka vrijednost svakog glasa jedno od osnovnih načela slobodnih i poštenih izbora te da bi granice izbornih jedinica trebalo urediti tako da se osigura ravnopravniji odnos između broja birača i broja mandata.
Arnautović je zaključio da bi o svim navedenim prijedlozima trebalo otvoriti sadržajnu raspravu među donosiocima odluka, uzimajući u obzir njihove moguće posljedice po izborni sistem i demokratski proces u Bosni i Hercegovini.
