Nacionalne političke stranke ojačale su nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini, što bi moglo dodatno povećati političku nestabilnost u zemlji u kojoj su etničke tenzije već godinama jedan od razloga političkih blokada i sporog napretka prema Evropskoj uniji, piše Associated Press (AP) u postizbornoj analizi.
Američka novinska agencija rezultate izbora posmatra u znatno širem kontekstu od same raspodjele glasova i mandata, povezujući ih s budućnošću evropskog puta BiH, političkim utjecajem Milorada Dodika te odnosom Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije prema Bosni i Hercegovini.
AP navodi da su nacionalne stranke na izborima ojačale, dok posebnu pažnju posvećuje rezultatu SNSD-a i političkoj ulozi Milorada Dodika.
Dodik nije bio kandidat na izborima, ali je nakon glasanja proglasio pobjedu svoje stranke te uspjeh SNSD-a povezao i s povratkom Donalda Trumpa na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama i podrškom ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Željka Cvijanović osvojila je više od 55 posto glasova za novi mandat u Predsjedništvu BiH, dok je kandidat SNSD-a Savo Minić pobijedio u utrci za predsjednika RS.
Više prijetnji nestabilnosti
AP u analizi prenosi i ocjene Kurta Bassuenera, analitičara i suosnivača berlinskog Democratization Policy Councila.
Bassuener smatra da su nacionalne stranke na izborima ojačale te da takav rezultat stvara dodatne prijetnje političkoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Prema njegovoj ocjeni, to predstavlja izazov i za Evropu, koja je godinama dominantan međunarodni politički faktor u Bosni i Hercegovini.
AP podsjeća da je upravo politička složenost zemlje, zajedno s etničkim tenzijama koje podstiče dio političkih aktera, godinama usporavala napredak BiH prema članstvu u Evropskoj uniji.
Agencija navodi i da se međunarodni utjecaj u BiH ne svodi samo na Evropsku uniju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, piše AP, oslanjao se na Dodika kako bi održavao ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu, dok Bassuener ukazuje i na nastojanja Sjedinjenih Američkih Država da zadrže utjecaj u Bosni i Hercegovini.
Podsjeća se i da je Trumpova administracija prošle godine ukinula sankcije Dodiku i članovima njegove porodice koje je ranije uvela administracija Joea Bidena.
Bassuener smatra da politika Evropske unije, koja se u velikoj mjeri oslanjala na perspektivu proširenja kao instrument utjecaja u BiH, nije spriječila nacionalne političke opcije da strah koriste kao političko sredstvo.
On zbog toga upozorava da rezultate izbora ne treba automatski tumačiti kao pokazatelj onoga što građani Bosne i Hercegovine nužno žele, već i kao odraz njihovih strahova.
Građani traže drugačiju politiku
AP drugi dio analize posvećuje raspoloženju građana, posebno u okolnostima ekonomskih problema, odlaska mladih i dugogodišnjeg zastoja na evropskom putu.
Agencija navodi da mnogi birači žele kraj politike podjela i veću saradnju političkih lidera različitih nacionalnosti.
Radomir Erceg iz Banje Luke za AP kaže da se zemlja ne bi trebala vraćati u prošlost te da je potreban kompromis.
S druge strane, Ilma Rakić iz Sarajeva ukazuje na nedovoljnu zastupljenost mladih u političkom životu.
AP podsjeća da su stotine hiljada ljudi mlađih od 40 godina posljednjih godina napustile Bosnu i Hercegovinu.
