Kako djeluje suzavac?

  • 14.04.2015. u 19:01
Dešavanja

Vrlo vjerojatno ste vidjeli slike u novinama na kojima su prikazani policajci kako suzavcem rastjeruju štrajkače ili prisiljavaju kriminalce da izađu iz zgrade u kojoj su se zabarikadirali. Suzavac je samo jedan od mnogobrojnih plinova koji su stvoreni zato da bi djelovali na čovjeka tako da ga onesposobe, rane ili čak ubiju. Neprijatna je već i sama pomisao na te plinove i njihovo štetno djelovanje. Oni predstavljaju dio tzv. kemijskog rata.

Neki od tih plinova djeluju na dišni sustav i izazivaju upalu pluća. Oni najprije natjeraju čovjeka na kašalj i otežavaju mu disanje. Drugi plinovi napadaju ljudsku kožu čim je dodirnu, posebice vlažne dijelove kože i stvaraju opekotine. Postoji i plin koji tjera na kihanje i stvara oštru bol u nosu, grlu i grudima. Taj plin za sobom ostavlja ozbiljne posljedice. Jedna vrsta otrovnih plinova posebno napada krv i djeluje na srce, živčane reflekse i može stvarati smetnje prilikom udisanja kisika.

Ugljični monoksid je jedan od tih plinova. Nervni plinovi uzrokuju muku, grčenje tijela i smrt. Suzavac nadražuje oči, izaziva oštru bol, suze i ometa vid. U osnovnom obliku, suzavac je tvar slična šećeru. Međutim, kad se zagrije, pretvara se u paru koja napada oči. Suzavac se stavlja u zrna i projektile od papira i ubacuje se kroz prozor u prostoriju u kojoj se sklonio kriminalac. Bijeli oblak plina ubrzo privremeno osljepljuje kriminalca i on se predaje. Djelovanje tog plina traje kratko i prestaje kad se napusti zatrovana prostorija. Specijalna kemijska sredstva mogu biti u raznim oblicima kao što su kemijski trombloni, ručne bombe, ručni eksplozivno-kemijske bombe i razne kemijske dimne kompozicije. Dužina sagorijevanja smjese ovisi o količini kemijske supstance.

Ovakva sredstva su zabranjena za normalnu uporabu i prodaju u gore navedenim oblicima, jer su kao takvi dozvoljeni samo policiji i vojski. Dozvoljena za prodaju su samo u tekućem obliku (u spreju) za samoobranu težine manje od 50ml. Ova sredstva mogu samo upotrebljavati stručne osposobljene osobe. Kod aktiviranja ili bacanja takvih kemijskih supstanci treba obratiti pažnju na smjer vjetra i vremenske prilike i zabranjena je upotreba u zatvorenom prostoru.

O otrovnim plinovima se ne razmišlja samo u ratnodoba ili u borbi protiv kriminalaca. Motori što za pogon upotrebljavaju benzin izbacuju otrovni plin – ugljični monoksid; zbog toga se mora strogo paziti na to da motori automobila ne budu upaljeni u zatvorenim garažama.