Voćke su posebno izložene opasnosti od niskih temperatura u prijelaznim fenofazama tj. iz zimskog mirovanja u vegetaciju ili iz vegetacije u zimsko mirovanje.
Radi pravilne njege voćaka oštećenih pojavom zimskog mraza, potrebno je nakon svake jače zime i prije kretanja vegetacije pregledati voćnjak, posebno ona stabla koja su bila opterećena rodom ili su bila smanjene vitalnosti. Kod starih, slabih i iscrpljenih voćaka, ako se primijete jača oštećenja, najbolje je pred početak vegetacije obaviti pomlađivanje voćke.
Zaštita voćaka od kasnih proljetnih mrazova
U voćarskim krajevima u nekim godinama voćke mogu biti izložene opasnosti od pojave kasnih proljetnih mrazova koji se javljaju najčešće u fazi cvatnje. Tada zatvoreni ili otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi mogu biti potpuno ili samo djelomično uništeni. Cvjetni pupovi su najosjetljiviji na kasne proljetne mrazove za razliku od faze potpunog zimskog mirovanja kada cvjetni pupovi mogu izdržati znatno niske temperature. S početkom vegetacije, njihovim pupanjem i cvjetanjem ta se osjetljivost naglo povećava.
Kasni proljetni mrazovi mogu počiniti velike štete u smislu da unište cijelu berbu. Zametnuti plodovi su još osjetljiviji od cvjetova i propadaju na temperaturi od -1,2 do 2 °C, dok cvjetovi stradaju na -2,0 do -3,0 °C. Pojedini dijelovi cvijeta su također nejednako otporni prema mrazovima. Najosjetljiviji je sjemeni zametak, a najotporniji polen.
Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima kada je temperatura rosišta manja od 0 °C. dobro je znati da do pojave mraza dolazi na više načina, a to su advekcijom, radijacijom ili istodobno advekcijom i radijacijom.
Zaštitne mjere su mnogobrojne i raznovrsne, a temelje se na odgađanju početka cvatnje i sprečavanju snižavanja temperature na kritičnu tačku.
Odgađanjem početka cvatnje može se u potpunosti izbjeći opasnost od kasnih proljetnih mrazova. To se može ostvariti izborom vrste i sorte koje kasno cvatu, izborom bujnih podloga koje usporavaju cvatnju, izborom hladnijih položaja na kojima cvatnja malo kasni te prskanjem stabala fitohormonalnim sredstvima.
Najčešće direktne mjere zaštite od kasnih proljetnih mrazova jesu dimljenje, orošavanje i temperaturna inverzija.
Advekcijski mraz nastaje prodorom hladnog zraka koji se zadrži i po nekoliko dana i prekrije veliko područje. Zaštita od ove vrste mraza je vrlo teška upravo zbog spomenutih karakteristika. U praksi se kao najdjelotvornija zaštitna mjera pokazalo orošavanje.
Radijacijski mraz nastaje uslijed intenzivnog hlađenja tla i prizemnog sloja zraka. U najnižim dijelovima nekog kraja zbog spuštanja hladnog zraka niz obronke stvaraju se tzv. jezera hladnog zraka koje uzrokuju štete po kotlinama, udolinama, nizinama i uvalama. Protiv ove vrste mraza djelotvorne su mjere orošavanja, dimljenja, prekrivanjem biljaka i miješanja zraka. Dimljenje se u praksi pokazalo kao vrlo djelotvorna mjera zaštite, ali samo kad je dim bio vrlo težak.
Opasnost od pojave mraza znatno je smanjena u blizi većih vodenih površina, iznad neobrađenog tla, na južnim obroncima.
Spomenimo antistresni preparat Plant Antifrost Protector(PAP) koji štiti biljke od mraza i niskih temperatura. Kao takav predstavlja unikatan proizvod na našem tržištu. Mehanizam djelovanja Plant Antifrost Protectora je vrlo jednostavan. Prvih 2 do 3 sata nakon primjene, PAP štiti biljku izvana i pomaže joj povećati otpornost na štete od hladnoće. Posebna formula PAP-a je pažljivo osmišljena kako bi mogla biti apsorbirana putem lista i korijena biljke. Ako se primijeni na vrijeme, već unutar šest sati, moguće je postići da biljka sama pod djelovanjem Plant Antifrost Protectora proizvodi antifrost bjelančevine (AFP) i antifrost aminokiseline (AAA) koje povećavaju njenu otpornost na hladnoću i štete od mraza.
