Restrukturiranje željeznica jedan je od zadataka iz reformske agende. Imamo li adekvatnu infrastrukturu za promet talgo vozovima na bh. prugama, ali i u međunarodnom saobraćaju, piše Federalna.ba
Godinama su skupljali prašinu u garažama u Rajlovcu. Prošli su tetstnu vožnju do Zenice brzinom 70 km na sat i nadaju se da će prve putnike početi prevoziti polovinom septembra. Trebali bi voziti do Doboja, Mostara, a kasnije i na međunarodnim relacijama. Mašinovođe su presretne jer se nadaju da će savremeni vozovi visokih performansi biti iskorišteni na našim prugama.
“Nadamo se da će Vlada, resorno ministarstvo i država pomoći Željeznicama da osiguraju dva i po miliona maraka neohodnih za elektrifikaciju pruge od Bosanskog Novog do Bihaća, čime bismo uveli vozove Bihać – Sarajevo”, kazao je Enis Džafić, v.d. direktora Željeznica FBiH.
Modernizacijom željeznica putovanje bi bilo brže, a vožnja sigunija. Da li su naše šine spremne za talgo vozove mišljenja su podijeljena.
“Naše šine su uvijek bile spremne za ove savremene kompozicije, samo što su određeni lobiji iz nama nepoznatih razloga plasirali informacije u medijima da se vozovima ne može saobraćati šinama”, tvrdi Džafić.
“Talgo vozovi voze 160 km/h i za naše pruge, koje realno imaju brzinu od 60 do 80 km/h, mislim da ne postoji niko ko bi smio sjesti u taj voz i voziti se tom brzinom”, tvrdio je federalni premijer Fadil Novalić.
“Talgo vozovi nisu trebali biti nabavljeni”, smatra Enver Bijedić, bivši federalni minister prometa i komunikacija.
Velika su očekivanja od talgo vozova koji su višemislionska investicija, trebali bi saobraćati od 100 do 120 km na i vratiti povjerenje putnika u ovaj vid prevoza, naročito zato što povjerenje putnika u željeznički transport lošije jer je samo u ovoj godini prevezeno 20 posto manje putnika.
“Povećat će se i komfor lokalnih saobraćajnica, radimo opravke i sve što ide uz to, pa se nadamo da ćemo poećati broj putnika”, ističe Rifet Čabrić, v.d. izvršnog direktora željezničkog operatora.
Željeznice su veliki gubitaš, ali i najisplativiji vid transporta industrijskih sirovina. Dodatna ulaganja u željezničku infratrukrutru omogućila bi korist za domaća prduzeća. Putnički saobraćaj, tvrde iz privredne komore FBiH, bez šire pomoći države ne može biti ekonosmki isplativ jer većina prihoda dolazi iz teretnog saobraćaja, koji je neophodno još više razvijati.
Teretni kamioni postali bi rijetkost ukoliko bi se više ulagalo željeznički saobraćaj, gdje se i do devedest puta više robe istovremeno preveze uz manje troškove i bez gužvi.
“Oko milion tona robe godišnje se preveze kamionskim transportom po BiH, to je oko 90 kamiona dnevno, u vozovima bi to bile dvije kompozicije dnevno. To su neki pokazatelji prednosti koje mogu biti od maksimalnog korištenja željezničkog saobraćaja”, ističe Mirasad Jašarsphić, predsjednik Privrede komore FBiH.
Vozovi bi trebali biti udobniji vid prijevoza a imaju i prihvatljivu cijenu karata. Mašine koje mogu i do 300 kilometara na sat, na prugama u BiH saobraćat će tri puta sporije, ali putnici bi bili zadovojniji jer ih se sve manje odlučuje za ovaj vid prijevoza.
U Federaciji plus o mogućnostima ostvarivanja materijalne dobiti Željeznica Federacije u projektu Talgo govorio je Nijaz Puzić, bivši direktor Željeznica Federacije, sadašnji član bh. željezničke javne korporacije.
