Mnoga državna preduzeća u našoj zemlji zbog lošeg upravljanja i nemara dovedena su u blokadu, a onda se nameće stečaj kao jedino rješenje.
Iako se pojam stečaja u javnosti doživljava kao kraj firme i veliki problem, zapravo radi se o načinu rješavanja problema prezaduženih firmi. Mnoga domaća državna preduzeća dovedena su u stečaj lošim upravljanjem. Neka su likvidirana, druga su preprodana, treća su se pak oporavila. Stečaj nastaje kada firma ima ogromna dugovanja i nije više u stanju normalno poslovati, ne može isplaćivati plaće i računi su joj blokirani. Obično prođe mnogo više vremena od momenta kada su se stekli uslovi za stečaj, odnosno kada firma postane apsolutno blokirana.
Otvaranje stečaja
Stečajni upravnik u Krivaji Zavidovići Hamdija Muratović za Faktor kaže da se stečaj pokrene pa otvori kod nadležnog suda, obično onda kada firma nema platežnu sposobnost.
– Sudskom odlukom imenuje se stečajni upravnik koji analizira stanje i vidi šta se od firme može uraditi. U stečajnom postupku firma se može reorganizirati ili likvidirati. Subjekt se može reorganizovati za tržište kroz reduciranje ili se može likvidirati, kada se sva imovina rasproda i novac podijeli dužnicima – pojasnio je Muratović, navodeći da ni likvidacija ne mora značiti tragediju.
Prema njegovim riječima, neke firme su prevaziđene sa zastarjelim programima, mašinama i starim radnicima.
– Kada dođe novi investitor, on može u tom objektu sa dijelom mašina pokrenuti novi program i novu proizvodnju – navodi Muratović. Naš sagovornik kaže da je većina firmi, koje je vodio u stečajnom postpku, bila u višegodišnjim blokadama, prije nego je stečajni postupak otvoren.
Uspješni primjeri
Muratović je spomenuo Corn Flips iz Srebrenika i Bosnaplod iz Brčkog kao modele uspješno okončanih stečajnih postupaka i za njih kaže da su imali tri preduslova za uspjeh
– Prvi preduslov je da proizvodnja nikada nije stala, drugi je da ono što su proizvodili ima prođu na tržištu i treći uslov je da se pojavio ozbiljan investitor sa velikim novcem, ali i sa kvalitetnom vizijom šta da od tog preduzeća napravi. Corn Flips je kupio Bingo i vlasnik Binga je znao šta može napraviti od ove firme, kao što će i od Semberke iz Janje vjerovatno napraviti. Bosnaplod je imao kontinuiranu proizvodnju, a i njih su kupili ozbiljni investitori iz Emirata – rekao je Muratović.
Podvukao je da Dita Tuzla također proizvodi i njeni deterdženti imaju prođu na tržištu, što bi mogao biti dobar znak da će i ona biti primjer uspješno provedenog stečaja.
Opstruiranje stečaja
Govoreći o problemima sa kojima se suočavao u toku postupka stečaja, naš sagovornik je rekao da je u mnogo slučajeva nailazio na otpor da se firma reorganizuje ili proda ozbiljnijim investitorima.
– Pojavi se neki investitor koji bi za veoma malo novca da se dočepa imovine, vrijedne više miliona KM. Kada ne želimo firmu prodati za male novce, onda taj potencijalni kupac, u sadejstvu sa pojedinim radnicima, opstruira stečaj. Dakle, ako on ne može kupiti firmu za mali iznos, onda neće dozvoliti ni drugima, koji bi dali veću ponudu, da kupe preduzeće – dodaje Muratović.
(Faktor.ba)
