Gotovo 400 hiljada nevažećih glasačkih listića zabilježeno je na ovogodišnjim Općim izborima u Bosni i Hercegovini.

Iako taj broj zvuči zabrinjavajuće, njihov udio nije značajno veći nego ranije. Zanimljivo je, međutim, da je na parlamentarnim nivoima nevažećih listića bilo više, dok je veliki broj građana listić ostavljao potpuno prazan.

Šta nam ovi podaci govore o izbornom procesu, ali i o povjerenju građana u političke opcije?

Šehić: To nije veliki procenat

Zamislite da stanovnici Kantona Sarajevo, njih nešto više od 400 hiljada, izađu na izbore, a svaki glasački listić završi u smeću. Matematički, upravo se to desilo na Općim izborima. Više od 393 hiljade listića proglašeno je nevažećim. Iako je broj veliki, ovaj procenat uobičajen je i za zemlje Evropske unije.

– To nije veliki procenat. Tu imate dvije kategorije. Koliko sam obaviješten, mnogi su prazni, nepopunjeni glasački listići. S druge strane, imate glasačke listiće na kojima ljudi nisu glasali, a ostavili su određenu poruku zašto ne žele glasati – pojašnjava Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Dok je izborna trka za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine donijela nikad manje nevažećih listića, sasvim drugačija slika zabilježena je na parlamentarnim nivoima.

Da je tako, potvrđuju i podaci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) s Općih izbora 2022. godine, kada je vidljiv značajan pad nevažećih listića za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i predsjednika Republike Srpske. Ipak, na parlamentarnim nivoima zabilježen je rast procenta nevažećih glasačkih listića.

Jovanović: Manje prostora za manipulacije

Nevladin sektor naglašava da niska izlaznost povećava vidljivost nevažećih listića, ali da je mnogo važnije to što je prostora za manipulacije bilo znatno manje.

– To sada nije bilo moguće i vrlo vjerovatno je u ovih 220 hiljada manje izlaznosti i dio zloupotreba koji se dešavao ranije, a sada je bio spriječen. Nažalost, nemamo empirijske dokaze o tome koliki je zapravo utjecaj na glasanje bio ranije. Znamo da je u pojedinim izbornim utrkama to išlo do 3,76 posto manipulacije -, navodi Dario Jovanović, projekt-menadžer Koalicije “Pod lupom“.

Na smanjenje mogućnosti zloupotreba ukazuje i Vehid Šehić, posebno kada je riječ o radu biračkih odbora.

– Bitno je da na nevažeće glasačke listiće nisu utjecali oni nesavjesni članovi biračkih odbora koji su važećim glasačkim listićima znali dodavati još jednu preferencu drugom političkom subjektu i taj glasački listić poništiti – ističe Šehić.

Novi način glasanja prošao test

Iako su birače dočekali novi način glasanja i nove tehnologije, ali i izmijenjen dizajn glasačkog listića, ovi izbori odraz su stvarne volje birača, poručuju iz Transparency Internationala Bosne i Hercegovine.

– Broj nevažećih listića ide u prilog tezi da nije bilo većih komplikacija. Čak štaviše, procenti pokazuju da je na nekim nivoima bio čak i manji broj nevažećih glasačkih listića, što možda govori u prilog tezi da je određeni dio biračkog tijela bio jasno instruiran, odnosno dobro pripremljen unaprijed kako i za koga da glasa – navodi Damjan Ožegović, saradnik za pravne poslove Transparency Internationala Bosne i Hercegovine.

Veliki broj praznih glasačkih listića, poručuje Vehid Šehić, nešto je o čemu bi političke stranke trebale voditi računa i zapitati se zašto birači nikome nisu dali svoj glas.