Vjernici širom naše zemlje, ali i svijeta s velikom radošću dočekuju Božić – najveći praznik koji slavi Isusovo rođenje.
Kršćani, koji koriste gregorijanski kalendar, slave Božić 25. decembra i njima je danas Badnjak, kada se uz kuhanje i pospremanje pripremaju ukrasi za bor oko kojeg će se u predvečerje skupiti porodica te ga zajednički okititi. Ipak, bor neki okite i početkom adventa, a tradicija okupljanja porodice oko bora podrazumijeva radost u dijeljenju poklona, osmijeha i zagrljaja.
Badnji dan pun je rituala i simbolike te živopisnih radnji. Domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji nagovještava Božić “Hvaljen Isus! Dobro vam došla badnja večer!”. Na taj pozdrav slijedi odgovor: “I s tobom zajedno!”.
Badnja večera sastoji se od posne, ali bogate trpeze. Nakon blagoslova i molitve, na jelovniku će se naći riba, salata od graha, krompir, kiseli kupus. Posebno priređena jela obilježena su kršćanskim simbolima, a tokom jela često se nazdravlja i izražava nada u plodnu i uspješnu sljedeću godinu.
Tokom dana, prema starim običajima, domaćica u jednu posudu stavlja razne vrste žitarica, suhih šljiva, oraha i jabuka i to sve stoji na stolu, gdje se večera.
Predvečer domaćin unosi badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj pećini. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Loženje badnjaka je u vezi s ognjem i ognjištem i to je središni elemenat simbolike rađanja novog sunca jer je i Badnji dan odmah poslije ravnodnevice.
Nakon toga, vjernici se okupljaju u obližnjim katedralama na polnoćci. To je misno slavlje kojim započinje Božić. Slavi se noću sa 24. na 25. decembar, u čast rođenja Isusa Krista. Prije početka svete mise često se organizira molitveno-meditativno bdijenje s prigodnim programom.
Sarajevo, kao i ostali gradovi u BiH, katolički praznik Božić dočekuju u prazničnom ruhu, sve je puno svjetlucavih ukrasa, a većina je prekrivena i sniježnim prekrivačem, što daje posebnu čaroliju prazniku radosti, nade i ljubavi.
