Pravoslavni vjernici širom svijeta koji poštuju julijanski kalendar danas obilježavaju najveći i najradosniji blagdan Božić, kojim se obilježava Hristovo rođenje.
Božić je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva. Praznuje se tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista.
Vjernici ga proslavljaju tako što idu na bogosluženje u crkvu, koje počinje jutarnjom liturgijom, a potom odlaze kući gdje objeduju s ukućanima.
Jučer je, dan prije Božića, obilježena Badnja večer, koja najavljuje Božić. Pravoslavni vjernici u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Mostaru, Zenici i u drugim gradovima su zapalili badnjak čime su najavili dolazak najradosnijeg hrišćanskog blagdana.
Na Badnji dan domaćin u seoskim pravoslavnim sredinama odlazi u šumu po hrastovo drvo – badnjak. Uvečer se badnjak stavlja na ognjište, jer hrastovo granje na vatri simbolizira svjetlost i toplotu. U gradovima je na Badnju večer, također, običaj unositi badnjak u kuću.
Prema običajima, pripreme za Božić počinju 40 dana prije 7. januara, kada počinje božićni post koji predstavlja pročišćenje duha i tijela pred najradosniji događaj u pravoslavlju.
U hrišćanstvu Božić označava dolazak Boga na zemlju, čija je misija spasenje ljudskog roda i predstavlja ispunjenje obećanja da Bog neće napustiti čovjeka, već će mu poslati Spasitelja.
Pripreme za Božić počinju 40 dana prije 7. januara, kada počinje Božićni post koji predstavlja pročišćenje duha i tijela pred najradosniji događaj u pravoslavlju.
Za Božić se priprema posebna trpeza na kojoj je tradicionalni obredni hljeb česnica koji sadrži onoliko dijelova koliko ima ukućana i ukrašava se raznim figurama koje simbolizuju vjeru, djecu, stoku, njive i voće te se u njega stavlja kovanica. Kada ukućani sjednu za sto, prvo se reže ovaj hljeb, a domaćin izgovara molitvu. Na stolu obavezno bude vino koje simbolizuje Hristovu krv, svijeća i kuhana pšenica. Poslije ručka odlaze čestitati rodbini i prijateljima.
Vjernici koji slave Božić dan počinju unošenjem nenačete vode, dočekivanjem položajnika, odlaskom u crkvu na službu i pričest, te prvim mrsnim doručkom.
Vjeruje se da se će osoba koja je dobila komad hljeba s novcem biti sretna tokom i blagoslovljena naredne godine.
Nakon ručka odlazi se kod najbližih kako bi se čestitao Božić, a potom i kod komšija.
Prema drevnom vjerovanju i običaju, Božić se smatra vedrim porodičnim praznikom. Vjernici se pozdravljaju sa “Mir Božiji – Hristos se rodi”, uz otpozdrav “Vaistinu se rodi”.
Redakcija portala Zdici.info svim čitateljima pravoslavne vjeroispovijesti želi sretan blagdan uz želju da ga proslave u porodičnoj sreći, miru, blagostanju i radosti. Neka nas i ovaj praznik podsjeti na različitosti koje predstavljaju najveće bogastvo naše zemlje koje trebamo uvažavati i njegovati.
