Radislav Krstić, bivši general Vojske Republike Srpske (VRS), koji je pred Haškim tribunalom osuđen na 35 godina zbog pomaganja genocida u Srebrenici, tražio je od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) da ga puste na slobodu.

Uz zahtjev podnesen u januaru 2024. godine Krstić je naknadno dodao pismo koje je napisao u junu iste godine, nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Prema dokumentu koji je objavio MMKS, Krstić je tražio da se javno objavi njegovo pismo u kojem je, između ostalog, preuzeo odgovornost za svoju ulogu u izvršenju genocida u Srebrenici.

‘Glasao bih za Rezoluciju u Srebrenici’

Na početku pisma, koje je objavljeno na zvaničnoj stranici MMKS-a, Krstić se referirao na Rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici, ističući da bi, kada bi imao prava glas, i on glasao za nju.“

Moje ime se pominje jer sam pomagao i podržao genocid. Moje ime se pominje jer sam počinio krivično djelo nezamislivo i neoprostivo. Ne tražim oproštaj, ne tražim opravdanje, ne tražim razumijevanje jer znam da ne mogu i ne trebam da ga dobijem”, ističe Krstić.

Dodajući da “svakog trenutka i svakog dana” misli na žrtve genocida u Srebrenici, Krstić navodi da je svjestan da “majka i sestra nevino stradalog neće povjerovati da su ove riječi iskrene”, te da njegove riječi “ne mogu da ublaže bol i umanje patnju koja nikad neće nestati.”

“Ja to i ne očekujem niti imam pravo da to tražim i molim”, navodi Krstić, dodajući:

“Volio bih da moje riječi pročitaju i razumiju mladi koji danas žive na prostorima gdje je nekada bila zemlja koja se zvala Jugoslavija. Volio bih da ljudi koji će zajedno živjeti na tim prostorima, kada mene ne bude, ako do njih nekim čudom dođu moje riječi, zastanu i pomisle – nikad više. Nikad više rat, nikad više smrt zbog toga što je neko druge vjere, druge nacije ili drugačijeg uvjerenja, nikad više genocid.”

Tražio javnu objavu pisma

Dalje ističe da prihvata presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, kojima je utvrđeno da su pripadnici Vojske RS-a, kojoj je pripadao, u julu 1995. u Srebrenici počinili genocid nad Bošnjacima.

“Znao sam da Glavni štab nema dovoljno snaga da izvrši pogubljenja bez upotrebe snaga Drinskog korpusa i znao sam da će upotreba snaga pod mojom komandom značajno doprinijeti da se izvrši egzekucija bošnjačkih zarobljenika”, priznao je.

“Pomagao sam i podržao zločin protiv čovječnosti kroz učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu da se prisilno uklone bošnjački civili iz Potočara između 10. i 13. jula 1995. godine, gdje sam učestvovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom transferu žena, djece i starijih iz Srebrenice, u čemu sam učestvovao znajući da su civili u Potočarima izloženi ubistvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima”, dodao je.

Jeste li znali da Radislav Krstić, prvi zločinac osuđen za genocid na MKSJ-u, svakoga dana, svakog trenutka misli na žrtve genocida i želi da se, prije smrti, pokloni njihovim sjenima u Potočarima? Nisam ni ja dok nisam pročitao njegovo pismo upućeno predsjednici MICT-a u junu. pic.twitter.com/L9krzWGlIS

— Refik Hodzic (@ledenik1) November 13, 2024

Pismo je uputio predsjednici MMKS-a, s molbom da mu “nakon 26 godina, četiri zemlje i sedam zatvora” odobri prijevremeni izlazak na slobodu.

“Međutim, kakva god odluka bude, molim da se ovo moje pismo javno objavi, da moje riječi čuje što više ljudi u zemlji iz koje sam, da možda moje riječi bar nekog podstaknu da razmisli o strašnom zločinu u kome sam učestvovao, o kazni koja je uslijedila, o dubokom, bolnom, ali zakašnjelom kajanju s kojim živim već decenijama”, naveo je.

Na kraju je izrazio želju da posjeti Potočare.

“Ako doživim, ako jednog dana budem pušten, ako se sa tim saglasi predsjednica Mehanizma, ako to dopuste porodice žrtava, želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim žrtvama i zamolim za oproštaj”, napisao je Krstić.

Osuđen na 35 godina

Radislav Krstić, bivši komandant Drinskog korpusa VRS-a, uhapšen je 1998. u zajedničkoj akciji britanskih i američkih specijalaca u BiH.

Godine 2001. postao je prvi čovjek kojeg je sud u Hagu osudio za ratni zločin.

Prvostepeno je osuđen za genocid počinjen u Srebrenici na 46 godina zatvora, ali mu je u drugom stepenu presuda promijenjena na pomaganje i podržavnje genocida, a kazna skraćena na 35 godina zatvora.