Oni koji nemaju zdravstvenih tegoba krvni sliku bi, prema riječima ljekara, trebali provjeriti svakih šest mjeseci. Osobe koje su pod određenim rizikom, analize trebaju raditi i češće.
Poremećaj krvne slike i biohemijskih parametara može biti razlog za sumnju na različita patološka stanja kao što su: anemija, nedostatak vitamina, autoimune bolesti, bolesti koštane srži, infekcije, upale, talasemija (manjak hemoglobina i crvenih krvnih zrnaca)…
Oni koji nemaju zdravstvenih tegoba krvnu sliku bi, prema riječima ljekara, trebali provjeriti svakih šest mjeseci. Osobe koje su pod određenim rizikom – genetsko opterećenje, hronične bolesti, analize trebaju raditi i češće u dogovoru s ljekarom.
Međutim, mnogi, kada dobiju nalaz, ne znaju ga tačno protumačiti. Donosimo vam osnovne smjernice:
1. Eritrociti(crvena krvna zrnca) − manje vrijednosti su najčešće znak anemije ili gubitka krvi usljed krvarenja, a veće mogu biti uzrok dehidratacije i policitemije (povećan udio eritrocita). Normalne vrijednosti za žene su 3,86-5,08 x 1012/l, a za muškarce 4,34-5,72 x 1012/l.
Pojava ugrušaka
2. Leukociti(bijela krvna zrnca) – normalno ih kod odraslih osoba ima 3,8-10,9×109/l, a kod djece 5-13×109/l. Ako ih ima manje, onda je to najčešće znak virusne infekcije (stres, opća slabost organizma), a ako ih je više, onda je riječ o bakterijskoj infekciji. Leukociti se stvaraju u koštanoj srži i imaju ulogu u zaštiti organizma od infekcije.
3. Trombociti(krvne pločice) – normalno ih ima 150-400×109/l. Ako su vrijednosti povećane, može doći do stvaranja krvnog ugruška, dok manje izazivaju krvarenja.
4. Sedimentacija eritrocita– normalne vrijednosti su 2-12mm/h. Sedimentacija je ubrzana kod upala, razaranja ćelija, masivnih trovanja, u trudnoći i poslije porođaja… Usporena je kod novorođenčeta, policitemije, kongestivne srčane insuficijencije, alergijskih stanja, pojedinih vrsta anemija.
Prenosi kisik
5. Hemoglobin je sastojak crvenih krvnih zrnaca eritrocita koji prenosi kisik iz pluća u tkiva i ugljendioksid iz tkiva nazad u pluća. Normalna koncentracija je 110-180 g/L. Hemoglobin je snižen kod anemije, a povećan u stanjima hemokoncentracije organizma (gubitak tečnosti ili plazme) i policitemije.
6. Hematokritje smanjen kod anemije usljed nedostatka željeza, u trudnoći, kod starijih osoba, leukemije, povećane funkcije štitne žlijezde, ciroze jetre, opekotina i infekcija. Povećane vrijednosti hematokrita nastaju kod dehidratacije i šoka. Normalne vrijednosti kod žene su 0.356-0.470 l/l, a kod muškarca 0.41-0.53 l/l.
Biohemijske analize
ALT, AST – parametri koji ukazujuju na stanje jetre. Normalne vrijednosti su za ALT od 8-41 IJ/I, a za AST 7-38 IJ/I.
Bilirubin – povećana vrijednost ukazuje na postojanje poremećaja žučnih puteva i oštećenja jetre. Normalne vrijednosti su 1,1–18,8 u mol / l.
Glukoza – normalne vrijednosti su 3,9-5,8mmol/l.
Kreatinin – povišen se javlja kod bubrežnih oboljenja, povećanih fizičkih aktivnosti, uzimanja steroida, a snižen je kod trudnica. Normalne vrijednosti za muškarce su 62-115umol/l, a za žene 44-80umol/l.
Urea – normalne vrijednosti su 3,6 / 9,3 mmol/l.
Holesterol – poželjno je da je ispod 5,2mmol/l, a visok je ako prelazi 6,2mmol/l.
Hormoni štitne žlijezde
T3 (trijodtironin) i T4 (tiroksin) hormoni su štitne žlijezde. Oba hormona podstiču metaboličke procese u tijelu. Potpuni nedostatak izaziva smanjenje bazalnog metabolizma za 40-50 posto, dok pretjerano lučenje može povećati metabolizam za 60-100 posto. Normalne vrijednosti su: T 3 – 1, 2 – 2,9 nmol/l, T 4 – 60,0 – 160,0 nmol/l.
TSH (tireostimulišući hormon) hormone je čija je uloga da kontroliše lučenje hormona štitne žlijezde. Normalne vrijednosti su: 0 – 4,0 IJ/l.
(Faktor.ba)
