Nakon demanta vijećnice Amire Hadžić, u kojem je navela da Gradsko vijeće i gradonačelnica ne odlučuju o otvaranju novih apoteka, već da je za to nadležno Ministarstvo zdravstva Zeničko-dobojskog kantona, odlučili smo provjeriti dostupne podatke i odredbe propisa koji regulišu ovu oblast.

Vijećnica Amira Hadžić navela je da je prema važećim kriterijima u Zavidovićima dozvoljeno postojanje sedam apoteka, dok ih trenutno ima osam, te da su sve postojeće apoteke osnovane prije donošenja Pravilnika kojim su propisani uslovi za obavljanje apotekarske djelatnosti, što je neistina.

Prema dostupnim podacima, u Zavidovićima posluje osam apoteka, iako demografski kriterij iz Pravilnika o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra te kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti upućuje na mogućnost postojanja samo sedam apoteka za broj stanovnika koji se navodi za naš grad.

Navedeni Pravilnik je objavljen 2012. godine u „Službenim novinama Federacije BiH“ broj 44/12., a prema dostupnim podacima za pojedine apoteke u Zavidovićima navode se datumi registracije iz 2016. godine, što jasno upućuje na činjenicu da su se apoteke u Zavidovićima otvarale i poslije 2012. godine od kada je stupio na snagu sporni pravilnik na koji se i vijećnica Amira Hadžić poziva u tvrdnji da je se svih 8 apoteka otvorilo prije 2012. godine, a što je neisitna.

Šta je s propisanom udaljenošću od 400 metara?

Spornim Pravilnikom su propisani i kriteriji koji se odnose na udaljenost između apoteka. Prema dostupnim odredbama, minimalna udaljenost iznosi 400 metara, što znači da kada bi se doslovno primjenjivalo svako slovo ovog pravilnika, da bi u užem centru grada Zavidovići morali zatvoriti nekoliko apoteka koje su smještene u krugu manjem od 400 metara jedna od druge. Ovo dodatno upućuje na činjenicu da navedeni Pravilnik nema snagu i da se isti u praksi očigledno ne primjenjuje osim u slučaju kada se za potrebe politike i obmane javnosti koristi da pokrije pogrešne odluke koje sigurno nisu donesene u korist građana Zavidovića.

Zašto se onda odbacuje inicijativa za javnu apoteku koja bi radila 24 sata?

U ovakvim okolnostima, inicijativa vijećnika Harisa Hodžića za osnivanje javne ustanove apoteka s radnim vremenom od 00 do 24 sata ima dodatno opravdanje.

Riječ je o prijedlogu da Zavidovići dobiju javnu apoteku koja bi građanima omogućila dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga tokom cijelog dana i noći. Takva ustanova bila bi deveta apoteka u gradu, ali bi imala posebnu namjenu i pružala uslugu koja se razlikuje od uobičajenog radnog vremena postojećih apoteka.

Ako su pojedine postojeće apoteke dobijale dozvole nakon stupanja Pravilnika na snagu, onda je legitimno pitati zbog čega se unaprijed odbacuje mogućnost osnivanja javne apoteke koja bi radila 24 sata dnevno.