Kako novonastala situacija utiče na mentalno zdravlje građana?

U svijetu se događaju brojne nepogode i nesreće kao što su ratovi, prirodne katastrofe, razni oblici nasilja itd. Oni pogađaju pojedinca, porodicu ili čitavu zajednicu. Vidimo da ova trenutna situacija sa virusom COVID-19 pogađa čitav svijet. Ono što se da primijetiti jeste da je u prvom planu očuvanje tjelesnog zdravlja dok se o mentalnom zdravlju manje priča. Mislim da jedno bez drugoga ne ide jer negativno stanje na planu tjelesnog zdravlja će se odraziti na mentalno zdravlje i obratno.

Ovakvi događaji na izvjestan način pogađaju svakoga, različiti smo i ljudi će različito reagirati. Mnogi ljudi su zbunjeni, shrvani, uplašeni ili anksiozni ili odvojeni od stvarnosti. Neko će reagovati umjereno dok će neko reagovati na vrlo buran način. Način na koji ljudi reagiraju zavisi od nekoliko faktora: prirode i intenziteta doživljenog događaja, iskustva sa ranijim uznemirujućim događajima, fizičkog zdravlja, lične i porodične historije mentalnog zdravlja, kulture i starosti (djeca različite dobi reagiraju različito).
Svaka osoba ima sopstvenu psiho-fizičku snagu, lične sposobnosti suočavanja sa kriznim situacijama i karakterne osobine koje im pomažu da se nose sa životnim izazovima.

Ovakve krizne situacije izazivaju paniku i strah kod ljudi. Kako se izboriti sa tim?

Napad panike je iznenadni osjećaj vrlo jakog straha i uplašenosti, odnosno osjećaj nelagode koji sa sobom nosi niz psihosomatskih simptoma. Kada nemamo osjećaj kontrole nad nečim, pretežno djelujemo panično i uplašeno. Upravo ova zaraza virusom COVID-19 predstavlja jednu takvu situaciju. Određena doza straha je poželjna jer nas to štiti od opasnosti, odnosno ne pribiježemo rizičnim ponašanjima. Naravno, bitno je taj strah ne produbljivati kako ne bi izazvalo određene smetnje u svakodnevnom funkcionisanju.

Jedan od načina smanjivanja vlastite nelagode jeste informisanje o trenutnoj situaciji. Informacije prikupljajte iz vjerodostojnih izvora kao što su Svjetska zdravstvena organizacija ili iz lokalnih zdravstvenih ustanova. Smanjite vrijeme koje vi i vaša porodica provodite gledajući ili slušajući medije i izvještaje koje doživljavate kao uznemirujuće. Preporučljivo je polusatno izlaganje medijima u jutarnjem i večernjem terminu. Ne koristite duhan ili alkohol da biste savladali svoje emocije. Ako se osjećate napeto, razgovarajte sa ukućanima ili stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravlja.
Osluškujte svoje emocije i tijelo, oni nam uvijek šalju znakove da li nešto dobro ili loše radimo.

Kako djeca doživljavaju novonastalu situaciju i kako im pomoći da se lakše prilagode ovome?

Ovih dana kada je tema COVID-19 u središtu mas-medija, djeca i adolescenti su u riziku da budu prekomjerno izloženi informacijama (ne uvijek tačnim), što može biti izvor stresa. Slično tome, nelagoda i generalizirana anksioznost koju odrasli oko njih mogu iskusiti, mogu biti dodatni izvor napetosti. Kao primarna odrednica toga kako će djeca reagirati na ovu situaciju je dob djeteta. I vrlo mala djeca osjećaju promjene u okolini, dok se odrasli više bave projekcijom u budućnost. Sa djecom se treba razgovarati jer i ona imaju svoja razmišljanja, u protivnom će percipirati svijet kao mjesto gdje ne treba razgovarati o problemima niti ih rješavati.

Objasniti djetetu poduzete zaštitne mjere, zašto moraju biti u krugu porodice, zašto ne mogu izlaziti i provoditi vrijeme u igri sa svojim vršnjacima, naravno sve u skladu sa dobi djeteta. Roditelji i odrasli ukućani trebaju biti primjer u slijeđenju uputa i mjera izrečenih od strane nadležnih institucija. Djeca posmatraju i oponašaju odrasle oko sebe, s toga je važno adekvatno upravljati vlastitim ponašanjem i emocijama pred djetetom. Porodična dinamika je veoma bitna. Adekvatni odnosi odraslih daju djetetu osjećaj sigurnosti i stabilnosti. Odrasli ljudi većinu vremena sada provode u kućama, iskoristite to zajedničko vrijeme za približavanje jedno drugima kroz različite aktivnosti. Budite kreativni kako bi vam dan prolazio smislenije i kako biste naučili nešto novo.

Stigmatizacija

Čitajući komentare ljudi na portalima, uoči se dosta stigmatizirajućih stavova prema osobama koje su u izolaciji, samoizolaciji ili su pozitivni na COVID-19. Stigma je riječ grčkog porijekla koja je u Antičkoj Grčkoj označavala biljeg/znak koji se urezivao ili spaljivao na kožu robova, kriminalaca ili izdajnika sa namjerom da ih se označi kao sramotne i nemoralne osobe, osobe koje treba izbjegavati. Danas se izraz stigma ili stigmatizacija koristi u kontekstu negativnog obilježavanja određenih osoba.

Stigma je kombinacija neznanja i straha, s toga je važno jasno educirati javnost. Virus šire ljude koji i ne znaju da su zaraženi. Niko nije tražio da bude zaražen. Vjerovatnoća je da ćemo prije ili kasnije svi biti pogođeni virusom. Ko će tada iz okoline reagovati i pokazati prstom na nas? Običaj je kod nas kada neko kihne da se kaže „nazdravlje“. Danas smo taj običaj zamijenili sa „sigurno je korona“. Bitno je naglasiti da će takvi stigmatizirajući stavovi u javnosti pomoći jedino širenju zaraze. Iz straha da ne budu na neki način odbačeni, ljudi će kriti simptome. „Šta će drugi misliti“ pogodovat će širenju virusa na druge a da ne govorimo o tome kako bi time mogli naškoditi vlastitom zdravlju. Ovo je vrijeme kada nam treba solidarnost i zajednička aktivnost svih nas kako bismo ovo prebrodili što prije.

Preporuke za usklađivanje sa novonastalom situacijom

Prije svega trebamo težiti raznovrsnosti. Nije preporučljivo vezati se samo za jednu aktivnost jer ćemo se brzo zasititi, izgubiti volju i motivaciju. Kroz raznovrsne aktivnosti učinit ćemo dan smislenim, korisnim jer smo možda naučili neku novu vještinu. Neke aktivnosti će biti manje neke više produktivnije. Sve zavisi od našeg izbora. Razmislimo svako od nas o izboru vlastitog ponašanja i kako ono utiče na druge ljude. Ovo je prilika i da osvijestimo vlastite kapacitete, da se posvetimo sebi i ukućanima.

U komunikaciji sa ukućanima biti otvoren, razgovarati i o onim „mračnim“ stranama naših odnosa kako bi svako od nas doprinio poboljšanju odnosa sa nama bliskim ljudima. Imajmo na umu da smo sada skoro svi na okupu i da zajedno provodimo dosta više vremena u odnosu na ranije, te da stvari mogu izmaći kontroli. Trudite se saslušati sve ukućane, razumjeti njihove potrebe, na vrijeme prepoznati probleme i pravovremeno reagirati. U periodu nakon završetka pandemije, pokazati ćemo koliko smo zapravo ulagali u mentalno zdravlje tokom ove krizne situacije.

Centar za mentalno zdravlje Zavidovići pruža psihosocijalnu pomoć svakodnevno putem telefona 062/ 266-297. Telefon je dostupan od 0-24h. Šeki Talović, mag. psihologije