Instant plaćanje, odnosno takozvano TIPS Clone rješenje, u Bosnu i Hercegovinu uvodi se 20. jula kao pilot-projekat za one komercijalne banke koje su iskazale spremnost da učestvuju u implementaciji, pojasnila je guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović u ekskluzivnom gostovanju za Business intervju portala Oslobodjenje.ba.

Nije mogla govoriti o tome koje će banke biti dio projekta, ali je navela da je riječ o velikim bankama iz oba bosanskohercegovačka entiteta, onima u domaćem vlasništvu, ali i malim bankama.

– Ovo instant plaćanje će u praksi predstavljati jedno značajno unapređenje za sve građane, s obzirom na to da će biti moguće u roku od nekoliko sekundi izvršiti novčanu transakciju. Mi sada imamo tri-četiri poravnanja u toku dana, tako da i kada pošaljete neki novac primaocu, taj novac čeka neko naredno poravnanje u toku dana. Ako je vikend, ako je praznik, onda to mora da čeka ponedjeljak ujutru. Međutim, u slučaju instant plaćanja, transakcija se vrši u roku od nekoliko sekundi, bez obzira na to da li je nedjelja, 1. januar ili uobičajeni radni dan, navodi Selimović.

Guvernerka CBBiH govorila je i o prestižnoj nagradi koja je dodijeljena toj finansijskoj instituciji za inicijativu u oblasti finansijske stabilnosti na ceremoniji Central Banking Awards u Londonu.

Nažalost, Bosna i Hercegovina nije sinonim za ekonomsku i finansijsku stabilnost. Čime je Centralna banka BiH zaslužila ovu vrstu priznanja?

– Kada dolazite iz male otvorene ekonomije, iz Centralne banke koja ima ograničen broj instrumenata monetarne politike, kao što je to slučaj s CBBiH, onda su ovakvi uspjesi time veći. U prvom redu, priznanje se odnosi na unapređenje platnih sistema, s obzirom na to da koordiniramo proces pristupanja SEPA-i, instant plaćanju, finansijsku pismenost, cyber sigurnost, odnosno upravljanje cyber rizicima, svu regulativu koja se odnosi na upravljanje rizicima, u prvom redu cyber, ali i rizike koji proizilaze iz ILM regulative.

Tema koja ovih dana najviše zanima građane BiH jeste učešće Zmajeva na Svjetskom prvenstvu u fudbalu. U tom kontekstu, predstavili ste idejno rješenje za medaljon posvećen nastupu BiH na Mundijalu. Kako će izgledati medaljon, kako, kada i gdje će ga građani moći kupiti i po kojoj cijeni?

– Mi smo odlučili da je nastup fudbalske reprezentacije definitivno događaj koji zaslužuje posebnu pažnju i tim povodom predstavili smo dva idejna rješenja. Jedno predstavlja zmaja s jedne strane, a drugo idejno rješenje je gol koji je postignut u utakmici protiv Italije kada smo se plasirali na SP. Do kraja godine će ova rješenja biti iskovana i bit će u komercijalnoj ponudi. Medaljoni će biti izrađeni od plemenitih materijala. Cijena zavisi od cijene zlata i srebra u tom trenutku na tržištu. Budući da je cijena zlata vrlo volatilna, nezahvalno je reći koja će biti cijena.

Kada već govorimo o idejnim rješenjima, govori se i o novim novčanicama. Kako će izgledati nove novčanice, hoće li biti promjena na likovima i kada nove novčanice ulaze u upotrebu?

– Idejno rješenje novih novčanica će biti predstavljeno 2027. godine, dakle, u trenutku kada Centralna banka obilježava 30 godina rada. Mi smo dobili saglasnost Predsjedništva BiH za to idejno rješenje. Promjene likova nema. S obzirom na to da promjena likova zahtijeva razmatranje na nivou Predsjedništva BiH, nismo išli tim putem, ali smo prilagodili izgled lika, poziciju, odnosno sve elemente koji se nalaze na naličju. Nova novčanica KM će u kontekstu krivotvorenja biti jednaka novčanici eura. Sve zaštitne elemente koje ima euro, imat će i KM. Posebna novina je to što će novčanice biti moguće za prepoznavanje slijepim i slabovidnim osobama, budući da ćemo na rubovima imati posebne oznake za odgovarajuće apoene, a novčanice će, prvi put, biti izrađene od papira koji u svojoj proizvodnji stvara manji ekološki otisak. Puštanje u opticaj očekujemo početkom 2028. godine.

Šta će se tada desiti sa svim starim novčanicama? Do kada one ostaju u opticaju?

– Izdanja novčanica do 2012. godine prestala su biti zakonsko sredstvo plaćanja i ona se trenutno mijenjaju u CB u narednih deset godina. Izdanja nakon 2012. ostaju u opticaju i mi ćemo javnost pravovremeno informisati kad ocijenimo da su se dovoljno potrošile da ih počnemo izvlačiti iz opticaja.

Nagrada koju ste primili u Londonu Vam je, između ostalog, dodijeljena i zbog projekata u oblasti finansijske pismenosti. Kako Vi ocjenjujete finansijsku pismenost građana BiH i na čemu je neophodno sad i odmah raditi?

– Mislim da se kao zemlja ne možemo pohvaliti visokim nivoom finansijske pismenosti. Mi smo u CB, zajedno s Institutom za razvoj mladih KULT i s ambasadom Švedske, radili na istraživanju koje je pokazalo da samo 13,7 posto mladih ima onaj nivo finansijske pismenosti koji je standard u EU. Čak 75 posto štedi, ali kući, u nekoj kasici ili koverti. To znači da ljudi imaju neku svijest o potrebi da štede, ali smo daleko od toga da znamo koji su sve instrumenti štednje, šta je kamata, kako se upravlja rizicima. U tom kontekstu, mi smo, u saradnji s cijelim nizom interesnih strana, shvatili da je formalna, sistemska edukacija neophodna od najranijeg uzrasta. Ljudi tek u srednjoj Ekonomskoj školi ili na fakultetu saznaju za pojam kamate. To je kasno. Djeca moraju znati šta je novac, kako se štedi… Mi ovdje ne govorimo samo o činjenici da neko zna definirati novac ili da zna šta je banka, već o činjenici da mladi ljudi moraju biti u stanju da promišljaju o ulaganju i šta uraditi s viškom novčanih sredstava.

Šta je Vaš savjet za ulaganje s obzirom na promjenjive okolnosti u kojima živimo i činjenicu da novac koji čuvamo u banci gubi na vrijednosti?

– Štednja je nešto što je poželjno kao element i jedan od stubova finansijske stabilnosti u BiH. Jedan značajan iznos sredstava se štedi u finansijskom sistemu BiH. Banke, sasvim sigurno, jesu jedan način, ali pored banaka postoji ulaganje u nekretnine, osiguravajuća društva… Zavisi o kojem iznosu novca se radi, koliko je individua sklona riziku i o kojem vremenskom periodu govorimo. Ono što uobičajeno savjetujem ljudima jeste da se ne vode trendovima koji su na tržištu aktuelni, odnosno da se ne vode kratkoročnim ciljem ostvarivanja profita u kratkom vremenu. Ako su to dva primarna cilja, onda se takve aktivnosti uobičajeno ne završe dobro.

Evropska centralna banka nedavno je podigla kamatne stope. Hoće li i CB pratiti politiku ECB-a?

– Sve što se dešava u Evropskoj uniji, s obzirom na to da je naša sidrena valuta euro, možemo očekivati da se desi u BiH kroz određeni vremenski period. S obzirom na to da smo mi mala otvorena ekonomija, takva vrsta transmisionog mehanizma radi, ali ne previše brzo, što znači da se mogu očekivati neke intervencije i s našim kamatnim stopama, ali ne mislim da je vjerovatno da se to desi u kratkom periodu. Nažalost, ono što nas očekuje jeste relativno nizak ekonomski rast, koji smo prognozirali na 1,9 posto, što je vezano za geopolitičke trendove, odnosno šokove kojima svijet svjedoči, te povećana inflacija.

Inflacija u BiH je u aprilu porasla na 6,8 posto. Govoreći o projekcijama CB-a, projekciju godišnje stope inflacije prilagodili ste na 4,7 posto. Kažete da je sve uvjetovano geopolitičkim zbivanjima koja utječu i na ekonomiju. Međutim, u kontekstu sporazuma SAD-a i Irana, može li se sada očekivati neka svjetlija projekcija?

– U ovom trenutku, voljela bih da se zaustavimo na ovih 4,7 posto. Sigurno, stabilizacija odnosa između SAD-a i Irana, ukoliko potraje, može doprinijeti tome. Naravno, tržištu će trebati neko vrijeme da reaguje. U trenutku kada se otvori Hormuški moreuz, kada se normalizira snabdijevanje svim energentima, tržištu će trebati određeno vrijeme da stekne povjerenje, stabilizira cijene, a onda da se te stabilne cijene preliju na sve ostalo.