IFAD je UN-ov međunarodni fond za poljoprivredni razvoj koji je finansirao projekat obnove i uređenja zelene pijace u Zavidovićima.
Prenosimo vam intervju sa programskim menadžerom IFAD-a za Bosnu i Hercegovinu, Tunis i Armeniju Patrikom Herlantom koji je uradio novinar portala Faktor.ba, A. Perčo.
Možete li nam za početak reći čime se IFAD bavi u BiH?
Ja sam inače programski menadžer IFAD-a za Bosnu i Hercegovinu, Tunis i Armeniju. IFAD je UN-ov međunarodni fond za poljoprivredni razvoj i ono čime se bavimo je pomaganje razvoja poljoprivrede kroz savjetovanje i davanje novčanih pozajmica. U BiH sarađujemo sa entitetima kojima između ostalog i dajemo kredite. Već implementiramo šest projekata i planiramo sedmi, tako da se tu radi oko 200 miliona dolara investicija od 1997. godine do danas.
Prva dva projekta koja smo radili su se odnosila na obnovu stočnog fonda neposredno nakon rata. Nakon toga smo se više fokusirali na obnovu infrastrukture. Sad se fokusiramo na razvoj bobičastog voća i povrća. Sljedeći projekat koji ćemo raditi će biti fokusiran na razvoj poslovnog odnosa između zadruga, poljoprivrednika i prehrambenih kompanija.
Pokušavamo raditi i na unapređenju zakonskog okvira za poslovne investicije.
Koje su neke od ključnih prepreka za brži razvoj bh. poljoprivrede?
Jedna od prepreka jeste i slaba organizacija poljoprivrednika koji nisu poduzetni i treba im više pomoći pri organizaciji poslovanja. Druga stvar je nedovoljno povjerenje između kooperanata i prehrambenih kompanija. Treći problem je da nema dovoljno inovacija u poljoprivrednom sektoru i potrebno je stvoriti atmosferu i uslove u kojoj će se stalno dešavati inovacije. Poljoprivrednicima treba omogućiti i bolje usluge poslovnog savjetovanja.
Da li nepostojanje ministarstva poljoprivrede na državnom nivou predstavlja prepreku za razvoj poljoprivrede u BiH?
Mislim da je to realan problem i ako mislimo o razvoju podsektora u poljoprivredi, onda to moramo raditi sa jednog nivoa za čitavu zemlju. Ne možete to raditi na nivou entiteta. Moraju se harmonizirati propisi o podsticajima i mora se imati jedinstveno tijelo za nadzor.
Upoznali ste nekolicinu uspješnih bh. firmi iz prehrambenog sektora. Šta je po Vašem mišljenju razlog njihovog uspjeha?
Mislim da je ono što oni rade finansiranje samog sektora odnosno dio poljoprivrednog sektora je postao samoodrživ. Prehrambene kompanije plaćaju kooperante koji proizvode voće i povrće, a kooperanti se onda time finansiraju za daljni razvoj. Na ovaj način poljoprivredni sektor prestaje biti ovisan o bankama kao izvoru finansiranja. To je veoma dobar model. Svima je potreban novac koji se na ovaj način kanalizira od velikih prehrambenih kompanija ka uzgajivačima voća i povrća.
U kojoj mjeri nemogućnost usvajanja nove sortne liste šteti razvoju poljoprivrede?
Ovo je još jedan primjer zašto je potrebno ministarstvo na državnom nivou koje bi koordiniralo ovakve stvari i nepostojanje unapređene sortne liste je zaista problem. To je tipičan primjer gdje institucionalni okvir ne dopušta investitorima da ulažu u poljoprivredu i to zaista treba mijenjati.
(Zdici.info/Faktor.ba/Foto: Faktor.ba)
