Tačno je dvije godine od kada je u Bosni i Hercegovini obavljen popis stanovništva, no datum objavljivanja njegovih rezultata još je neizvjestan. Problem je i dalje metodologija na osnovu koje će biti određen broj rezidentnih odnosno stalnih stanovnika BIH. Oko ovog pitanja tri statističke agencije, entietske i državna, ne mogu da nađu kompromis.
Centralni popisni biro BiH još uvijek nije riješio problem oko kojeg se spore predstavnici tri statističke agencije u BiH i zbog kog ne mogu biti objavljeni podaci sa popisa stanovništva BiH održanog 1. oktobra 2013. godine.
Problem je, nastao oko kriterija kojim će se odrediti ko će biti uračunat među stalne žitelje BiH, a ko ne. Naime, ni Zakon o popisu nije precizno definisao ovaj problem, što je otvorilo prostor za različita tumačenja. Ovo se pitanje nametnulo tek kad je počelo prebrojavanje popisnica.
Predstavnici Republičkog zavoda za statistiku RS-a tražili su da se pri određivanju broja rezidentnih stanovnika dodatno koristi i pitanje koje se odnosi na rad ili školovanje u inostranstvu.
Direktorica Zavoda za statistiku RS Radmila Čičković ranije je objašnjavala da je, po njihovom mišljenju, sporran jedan određeni kontigent popisnica.
Još prije nekoliko mjeseci prije posjete direktora EUROSTATA Bosni i Hercegovini bilo je jasno da se predstavnici tri statističke agencije ne mogu usaglasiti oko toga šta kaže, a šta ne Zakon.
Tako se i popis stanovništva u BiH pretvorilo u svojevrsno političko pitanje, a kao najvažniji podatak opet se nametnuo onaj o broju pripadnika određenog naroda.
Brže bilo i u Austrougarskoj
Fadil Fatić, v. d. direktora Agencije za statistiku BiH, vjeruje da bi na narednom sastanku, moglo biti nađeno kompromisno rješenje, te da bi u tom slučaju popisni podaci mogli biti objavljeni do kraja godine.
Ekspert iz oblasti statistike i demografije Hasan Zolić pojašnjava da se, prema pravilima koja se koriste u EU, stalnim stanovnicima smatraju osobe koje su u određenom prebivalištu provele najmanje 12 mjeseci prije provedenog popisa, ili u novom prebivalištu namjeravaju provesti najmanje 12 mjeseci nakon popisa. Međutim, ovo pravilo nije primjenjljivo za rezidente BiH jer je značajan broj njih zbog ratnih dešavanja još u pokretu. Zolić objašnjava i kako je BiH došla u ćorsokak sa objavljivanjem rezultata popisa:
Tijana Cvjetičanin iz organizacije Zašto ne, jedne od NVO koje su pratile provođenje popisa i prebrojavanje popisnica
“Tehnički aspekt popisa od početka nije od početka bio usklađen. Nisu na vrijeme bili dogovoreni kriteriji, nisu ispoštovani ni zakonski propisi. Tako da se mi sada nalazimo u situaciji da sada debatujemo oko toga na koji način treba da se obarde rezultati što je apsurdno”, kaže Cvjetičanin.
Konačni rezultati popisa, dakle, još nisu objavljeni i nije izvjesno kada će biti.
Koliko se kasni možda najbolje ilustruje činjenica da je za objavu rezultata popisa 1910. trebalo manje vremena. Tada su austrougarske vlasti, nakon redovnog popisa, nakon dvije godine objavile konačne rezultate popisa stanovništva, a dodatno je objavljen i analitički prikaz dobijenih podataka.
(Radio Slobodna Evropa)
