Proces pomirenja u Bosni i Hercegovini ne odvija se dovoljno brzo. Prije svega krivac za to je Dejtonski mirovni sporazum, jer nije na kvalitetan način pristupio rješavanju nacionalnih pitanja, rekao je u intervjuu za “Avazov” portal Marko Atilla Hoare, historičar i profesor na Fakultetu za umjetnost i društvene nauke Kingston Univerziteta u Londonu.

On ovih dana boravi u glavnom gradu naše zemlje gdje učestvuje na Međunarodnoj konferenciji “Genocid u Srebrenici – Ka trajnom sjećanju”, koja se još danas i sutra, u organizaciji Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, a pod pokroviteljstvom reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, održava u prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke.

– Pomirenje se ne može ostvariti sve dok su prisutne međunacionalne tenzije i konflikti, kao i dok su otvorena pitanja o tome da li je BiH zaista država i treba li opstati. Tek kada se ovo riješi, moguće je pričati o pomirenju u ovoj zemlji – rekao nam je Hoare.

Kako bi se to i dogodilo, smatra, potrebna je temeljna promjena Ustava BiH, za koju, istina, nema ni želje, ni volje među političkim elitama naše države.

BiH treba novi ustav

– Potreban vam je novi ustav koji će BiH omogućiti da normalno funkcioniše. Međutim, pitanje je kako to i ostvariti, naročito imajući u vidu trenutnu konstelaciju političkih odnosa – kazao je Hoare.

Kada je u pitanju sigurnosna situacija u BiH, ocijenio je kako trenutno ne treba biti neke velike zabrinutosti, ali da u skorijoj budućnosti postoji mogućnost za izbijanje novog rata.

– Postoji vjerovatnoća da će ovdje ponovo izbiti rat. Ne želim da me shvatite kao da želim da se to i dogodi, već samo govorim o tome da za to postoji mogućnost, možda ne sada, ali u nekoj bliskoj budućnosti – rekao je Hoare.

Uvjeren je da, ukoliko se Republika Srpska (RS) pokuša odvojiti, a u tome joj još pripomognu Srbija i Rusija, pa čak i Hrvatska, sigurno dolazi do novih sukoba.

Na naše pitanje zar to međunarodna zajednica ne bi spriječila, Hoare je naglasio kako ne vjeruje da bi se u takvo nešto miješali Evropska unija i NATO.

– To govorim prije svega imajući u vidu dešavanja u Ukrajini, gdje nije došlo do reakcije međunarodne zajednice, tako da se ne bih pouzdao u EU i NATO da djeluju u BiH – dodao je Hoare.

Mogući su manji teroristički napadi

Smatra da su u našoj zemlji itekako mogući novi teroristički napadi, iako u BiH muslimani nisu navikli na klasični islamski radikalizam, poput onoga na Bliskom istoku i u nekim drugim dijelovima svijeta.

– Bošnjaci se ovdje suprotstavljaju takvoj vrsti radikalizma, ali uvijek će biti onih koji će se u to miješati. Neki manji teroristički napadi mogu se dogoditi, ali do većih vjerovatno neće doći – istaknuo je Hoare.

– Imajući u vidu napade radikalnih islamista u različitim dijelovima svijeta, sigurno da na to ni Balkan ne može ostati imun. Međutim, u isto vrijeme to ne treba tako preuveličavati prije nego se zaista i desi – ocijenio je Hoare.

Brojne prepreke na putu BiH ka EU

Dotakao se i puta BiH ka EU, na kojem se, kako je naveo, nalaze brojne prepreke. Prije svih naveo je Ustav BiH koji se u nekim segmentima ne slaže sa kriterijima EU.

– Problem može biti i trenutni manjak želje EU za proširenjem, tako da prihvatanje novih zemalja članica EU ne treba očekivati tako brzo. Pred BiH je dug put ka EU integracijama, pa se zbog toga ne može očekivati da će se to dogoditi u nekoj bližoj budućnosti. Prije nje to bi trebale uraditi Srbija i Crna Gora, a tek nakon njih – BiH – poručio je Hoare.

Autor: Delvin Kovač